Hrvatska vlada je danas uputila u parlamentarnu proceduru novi zakon o grobljima, koji predviđa uklanjanje spomenika postavljenih nakon 30. maja 1990. godine, ukoliko na njima postoje poruke koje nisu po volji aktuelnoj vlasti, posebno desno orijentisanog Domovinskog pokreta, koji je deo koalicije na vlasti. Ovaj zakon je dugo najavljivan i ima za cilj da se sruše svi spomenici koje vlasti smatraju spornim.
U praksi, to bi značilo uništavanje grobnih mesta Srba poginulih tokom ratova u Hrvatskoj, ukoliko na njihovim spomenicima piše nešto što se ne sviđa aktuelnoj vlasti. Jedan od primera jeste mauzolej Vukašina Šoškočanina u Borovu Selu, za kojeg Hrvati smatraju da je reč o zločincu. Na ovom mauzoleju, između ostalog, piše i: „I sad gledam Borovo rođeno moje selo, braću i sestre i srpske borce. Moje bitke biju žestoko, ponosno dižu čelo i srpske zastave visoko i tvrdo na srpskoj zemlji stoje.“
Branko Bačić, potpredsednik Vlade i ministar prostornog planiranja, izjavio je novinarima nakon sednice vlade da je novi zakon stavljen u proceduru jer trenutni zakon „nije prikladan sadašnjem vremenu“. Prema njegovim rečima, jedan od razloga za donošenje novog zakona je to što su nakon okupacije dela Hrvatske u Domovinskom ratu ostali brojni grobovi sa spomenicima koji sadrže neprimerene nazive, koje su vlasti smatrale protivnim ustavno-pravnom poretku Republike Hrvatske.
Bačić je naglasio da zakon predviđa uklanjanje spomenika koji uvredljivo deluju na verske, moralne ili nacionalne osećaje, kao i onih koji veličaju agresorsku vojsku u Domovinskom ratu, u roku od 30 dana od stupanja zakona na snagu. Međutim, zakon se odnosi samo na spomenike postavljene nakon 30. maja 1990. godine, kako bi se izbeglo otvaranje vrata širem istorijskom revizionizmu i daljim podelama u društvu.
Prema predloženom zakonu, bilo ko može prijaviti sporne nadgrobne spomenike, a planira se uvođenje poverenstava na nivou županija koja bi davala mišljenje o njihovoj prikladnosti. Ukoliko korisnik grobnog mesta ne ukloni spomenik u zakonskom roku, uklanjanje će biti izvršeno putem trećih osoba. Takođe, vlasniku groba koji ne ukloni spomenik preti kazna od 1.000 do 5.000 evra.
Ovim zakonom prvi put će se urediti i status memorijalnih grobalja za poginule branitelje, kojima će upravljati Ministarstvo hrvatskih branitelja u ime Republike Hrvatske. Ova promena ukazuje na sve veću politizaciju pitanja sećanja i identiteta u Hrvatskoj, posebno u kontekstu ratova devedesetih godina.
Iako vlada tvrdi da je cilj zakona očuvanje jedinstva i nacionalnog identiteta, kritičari smatraju da bi ovaj potez mogao dodatno produbiti podelu u društvu, pogotovo imajući u vidu osetljivu istoriju odnosa između Hrvata i Srba. U kontekstu ovih najava, mnogi se pitaju kako će se ovaj zakon primenjivati u praksi i koje će posledice imati na groblja i spomenike koji već postoje.
Dok se zakon priprema za raspravu u Saboru, njegovi protivnici upozoravaju na moguće zloupotrebe i selektivno tumačenje „spornosti“ poruka na spomenicima. U ovom trenutku, situacija ostaje napeta, a reakcije javnosti su podeljene, sa očekivanjima da će se u narednim danima i nedeljama pojaviti nove informacije i polemike oko ovog važnog pitanja.
