Roman slovenačke književnice Berte Bojetu Boeta „Filio nije kod kuće“ nedavno je objavljen u antologijskoj ediciji 100 slovenskih romana u izdanju „Arhipelaga“. Knjigu je prevela Ana Ristović, a pogovor za srpsko izdanje napisao je Srđan V. Tešin. Ova knjiga je prva knjiga poznate slovenačke spisateljice prevedena na srpski jezik, tako da je stota po redu knjiga objavljena u okviru međunarodne antologijske edicije 100 slovenskih romana.

Roman „Filio nije kod kuće“ govori o ženama koje žele postati ptice, dobiti krila i pobjeći s otoka na kojem vladaju surovi zakoni. Knjiga svjedoči o hrabrosti žena da se suprotstave vladajućima težnjama za kažnjavanjem i podčinjavanjem. Unatoč opisanoj surovosti, bestijalnosti i nehumanosti, autor Srđan V. Tešin u pogovoru srpskog izdanja romana ističe da ova priča ipak pobuđuje nadu u trijumf duha i vjere.

Berta Bojetu Boeta nazivana je slovenskom Margaret Atwood zbog distopijske priče u svom romanu koja je smještena u lokalni kolorit neimenovanog otoka. Roman „Filio nije kod kuće“ uspoređuje se s romanom Margaret Atwood „Sluškinjina priča“. Bojetu Boeta se kritički promatra kao umjetnica koja preispituje nepoznato i opasno u svijetu, te se ističe njezina sposobnost da stvori upečatljive likove i scene koje privlače pažnju čitatelja.

Berta Bojetu Boeta bila je slovenska glumica, pjesnikinja i romanopisac, rođena i odrasla u Mariboru. Diplomirala je glumu na ljubljanskoj Akademiji za pozorište, radio, film i televiziju te je objavila dvije zbirke pjesama prije romana „Filio nije kod kuće“ i „Ptičja kuća“. Iako je njezina književna karijera bila kratka, obilježila je slovensku književnost tijekom dvadeset godina.

Bojetu Boetini romani nagrađivani su u Sloveniji i prevedeni na više europskih jezika. Krajem 1980-ih i početkom 1990-ih bila je aktivna u krugu Nove revije te je 1996. postala prva žena koja je dobila prestižnu slovensku nagradu „Kresnik“ za najbolji roman. Njezino djelo ostavlja trajan utisak na slovensku književnu scenu.

Kroz roman „Filio nije kod kuće“, Berta Bojetu Boeta istražuje teme hrabrosti, slobode i otpora te ističe važnost borbe za vlastitu autonomiju i neovisnost. Njezina književna ostavština ostaje važna za razumijevanje slovenske književnosti i društva u kojem je stvarala.