U skladu sa Zakonom o penzijskom i invalidskom osiguranju (PIO), od 1. januara 2025. godine uvode se novi uslovi za odlazak u penziju, koji će se primenjivati za žene. Prema novim pravilima, žene će moći da idu u starosnu penziju sa navršene 63 godine i 10 meseci života, uz uslov da imaju najmanje 15 godina staža osiguranja. Ovu informaciju je objavio Fond PIO, naglašavajući da se uslovi za muškarce ostaju nepromenjeni.
Za muškarce važi pravilo da mogu i dalje da ostvaruju pravo na starosnu penziju sa navršene 65 godine života, uz minimalno 15 godina staža osiguranja. Ova razlika u uslovima za penzionisanje između muškaraca i žena postojala je i ranije, a iz Fonda PIO podsećaju da će se uslovi za žene postepeno pomerati.
Naime, uslovi za ostvarivanje prava na starosnu penziju za žene će se povećavati za po dva meseca svake godine sve do 2032. godine. Tada će uslovi za žene biti izjednačeni sa onima koji važe za muškarce, što znači da će i žene moći da idu u penziju sa navršene 65 godine života, uz minimalnih 15 godina staža osiguranja.
Ova promena predstavlja deo šireg trenda usklađivanja uslova za penzionisanje između polova, koji je sve prisutniji u mnogim zemljama. Razlozi za ovu promenu su različiti, ali se najčešće navode demografski faktori, kao što su starenje populacije i potreba za održivim penzijskim sistemima. U mnogim zemljama se suočavaju sa izazovima koji proizlaze iz sve većeg broja penzionera i sve manjeg broja radno aktivnog stanovništva.
Pored toga, promene u zakonodavstvu o penzijskoj reformi često dolaze kao odgovor na ekonomske pritiske, kao što su visoke stope nezaposlenosti ili smanjenje broja radnih mesta. Ovakve mere se često razmatraju kao način za osiguranje stabilnosti penzijskih fondova, koji su ključni za obezbeđivanje penzija budućim generacijama.
Iako će se uslovi za žene postepeno prilagođavati, mnogi smatraju da bi trebalo razmotriti i dodatne mere kako bi se olakšao proces prelaska u penziju. Na primer, omogućavanje fleksibilnijih opcija za odlazak u penziju može biti korisno za mnoge radnike, posebno one koji se suočavaju sa fizičkim izazovima ili zdravstvenim problemima.
Osim toga, važno je napomenuti da se u okviru ovih promena ne uzimaju u obzir razlike u očekivanoj životnoj dobi između muškaraca i žena. Statistički podaci pokazuju da žene obično žive duže od muškaraca, što može značiti da će se suočiti sa dužim periodom u kojem će morati da se oslanjaju na svoju penziju. Ove razlike bi trebalo uzeti u obzir prilikom donošenja budućih odluka o penzijskoj reformi.
U zaključku, promene u uslovima za odlazak u penziju od 2025. godine predstavljaju značajnu promenu za žene. Iako će se uslovi postepeno prilagođavati kako bi se izjednačili sa onima za muškarce, važno je nastaviti raspravu o tome kako najbolje podržati sve radnike u njihovim planovima za penziju. Ove reforme su samo jedan deo šireg procesa koji zahteva pažnju i razmatranje različitih faktora koji utiču na penzijski sistem u Srbiji.
