U ekonomiji se oduvijek tražila stabilnost. No, kako Kristalina Georgijeva, generalna direktorica Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) ističe, globalna ekonomija pokazuje otpornost unatoč neizvjesnostima koje izazivaju ratovi i složena geopolitička situacija. Ova tvrdnja uslijedila je nakon njenog govora na samitu svjetskih vlada u Dubaiju.

U tom govoru, Georgijeva je naglasila da je MMF provela procjenu koja ukazuje na to da bi postepeno ukidanje eksplicitnih energetskih subvencija moglo rezultirati uštedom od 336 milijardi dolara na Bliskom istoku. To je iznos koji je ekvivalentan ekonomijama Iraka i Libije zajedno, prema podacima Rojtersa.

No, pored same financijske uštede, Georgijeva je naglasila i druge benefite. Naime, eliminiranje regresivnih energetskih subvencija odvraća od zagađenja i pomaže u poboljšanju potrošnje u socijalnom sektoru.

Njezine riječi dolaze u kontekstu kada se svjetski lideri sve više fokusiraju na ekonomska pitanja, osobito u regijama gdje su energetski resursi ključni za ekonomiju.

Iako su ovi podaci vrlo interesantni, kritičari se također pitaju o stvarnoj primjeni navedenih mjera. S obzirom na to da je Bliski istok jedno od najvećih svjetskih tržišta nafte i plina, rušenje već postojećih energetskih subvencija moglo bi izazvati veliku ekonomsku nestabilnost. Također, neki se pitaju hoće li se ostvarivanje uštede od 336 milijardi dolara suočiti s nekim drugim troškovima koji bi se pojavili kao posljedica ukidanja subvencija.

U svakom slučaju, MMF svakako traži načine kako poboljšati ekonomske izglede globalne ekonomije. No, s obzirom na to da je 2020. godine doživljena jedna od najvećih recesija u povijesti, jasno je zašto su svjetski lideri oprezni prilikom donošenja odluka o budućim ekonomskim politikama.

Iako govor gospođe Georgijeve sigurno budi interes, ova tema ipak nema široku pokrivenost u medijima. Očito je da se ekonomski članci češće fokusiraju na zapadne ekonomije, a ne toliko na regije poput Bliskog istoka. No, s obzirom na to da su energetski resursi iz ovog dijela svijeta važna karika u globalnoj ekonomiji, ovu temu svakako treba obraditi s više pažnje i detalja.

Iako se trenutno vode rasprave o potencijalnoj uštedi od 336 milijardi dolara na Bliskom istoku, ostaje pitanje što bi točno značilo za samu regiju. Hoće li ušteda dovesti do povećanja javnih rashoda, poboljšanja zdravstvene zaštite ili smanjenja razine siromaštva? Pitanja poput tih svakako bi trebala biti sastavni dio daljnjih analiza.

S druge strane, važno je također istaknuti da je MMF provedbom ove procjene pokazao svoje aktivno uključivanje u ovu problematiku. Iako se ovakvi izvještaji često percipiraju kao vrlo tehnički i suhoparni, oni su zapravo ključni za donošenje odluka na nacionalnoj i globalnoj razini.

U svakom slučaju, enigmatični Bliski istok još jednom je u fokusu globalnih ekonomista. Njegovi bogati energetski resursi, ali i kompleksne geopolitičke situacije, čine ga idealnim područjem za istraživanje kako bi se bolje razumjela globalna ekonomija kao cjelina.

Konačno, ostaje nam za vidjeti kako će se ova situacija dalje razvijati. Hoće li postepeno ukidanje energetskih subvencija zaista donijeti očekivanu uštedu od 336 milijardi dolara ili će se pojaviti neočekivani izazovi i troškovi? To su pitanja koja samo vrijeme može odgovoriti. U međuvremenu, svi očekujemo daljnje izvještaje i analize koji će osvijetliti ovu temu iz različitih perspektiva.