Siniša Mali, prvi potpredsjednik Vlade i ministar financija, istaknuo je u današnjem govoru u Skupštini Srbije da je stopa zaduženosti jedne ekonomije ključni pokazatelj javnog duga u odnosu na BDP. Trenutno je udio javnog duga u Srbiji ispod 50% BDP-a, što je ispod maksimalnog dopuštenog udjela od 60% prema sporazumu iz Mastrihta. U evrozoni je prosječni udio javnog duga 89%, a neke druge zemlje poput Francuske, Španjolske i Italije imaju čak preko 110%. Mali je istaknuo da bi apsolutni iznos duga bio mnogo veći u nekim najjačim svjetskim ekonomijama. Trenutno Srbija ima 744 milijarde dinara na računu, što je gotovo 10% BDP-a, te je naglasio da je cilj ekonomske politike države imati što veći iznos novca na računu.

Mali je govorio o refinanciranju starog duga s Ujedinjenim Arapskim Emiratima, istaknuvši da bi Srbija platila kamatu od 4%, dok je trenutna kamatna stopa u SAD-u 5,5%. On je naglasio da će Srbija dodatno refinancirati javni dug kako budu padale kamatne stope. Istaknuo je da se Srbija ne može smatrati prezaduženom jer je udjel javnog duga ispod 50% BDP-a, dok je prosjek u evrozoni 89%. Očekuje se da će Srbija do kraja godine prvi put u povijesti postići investicijski rejting, unatoč globalnoj krizi i izazovima koje je donijela pandemija koronavirusa od 2020. godine.

Ministar je također najavio da će danas Republički zavod za statistiku objaviti službene statistike o prosječnim primanjima za svibanj, te da će prosječna plaća prvi put premašiti 100.000 dinara. Mali je istaknuo važnost stabilne financijske politike Srbije koja doprinosi smanjenju javnog duga i povećanju investicijskog rejtinga zemlje. Srbija je uspjela održati stabilnost javnih financija unatoč globalnim izazovima, te se očekuje daljnji napredak u ekonomskom razvoju zemlje.