Bivši gradonačelnik hrvatskog grada Županje, Davor Milićević, priveden je zbog sumnje na proneveru budžetskih sredstava koja su navodno korišćena za kupovinu kobasica. Ova vest je izazvala veliku pažnju javnosti, s obzirom na to da se radi o sumama koje su dostizale i do 600 hiljada kuna godišnje, a posebno se ističe trošenje na kulen.
Prema informacijama do kojih je došao istražni tim, Milićević je tokom svog mandata kao gradonačelnik Županje kupio čak do 1,5 tona kobasica, koje su potom deljene kao pokloni raznim ministarstvima i vladinim agencijama. Ove aktivnosti su izazvale sumnju u zakonitost njegovih postupaka, a istragu vode hrvatska policija i Nacionalna služba za borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije (USKOK).
Istraga sugeriše da je Milićević bio u dosluhu sa Ilijom Jelovićem, direktorom lokalne klanice „Mesnica As“. Pored toga, postoje navodi da je bivši gradonačelnik imao udeo u preduzeću, što dodatno komplikuje situaciju i postavlja pitanja o potencijalnom sukobu interesa. Milićevićev brat i ćerka su takođe zaposleni u klanici, što dodatno izaziva sumnju u transparentnost finansijskih transakcija.
Izvor blizak istrazi otkriva da je izborni štab Milićevićevog HDZ-a tokom njegovog mandata bio smešten u prostorijama klanice, što ukazuje na moguće zloupotrebe i korišćenje resursa u političke svrhe. Milićević je postao gradonačelnik Županje 2009. godine i na toj funkciji je ostao sve do lokalnih izbora 2021. godine.
Milićević je, kako se izveštava, trošio značajne sume budžetskih sredstava na kobasice, što je izazvalo negodovanje među građanima, koji se pitaju gde su nestala sredstva koja su mogla biti usmerena u razvoj grada ili poboljšanje kvaliteta životnih uslova. U međuvremenu, hrvatska javnost prati razvoj situacije s posebnim interesovanjem, s obzirom na to da su slučajevi korupcije i pronevere budžetskih sredstava česta tema u zemlji.
U drugom delu vesti, bivši hrvatski premijer i lider HDZ-a, Ivo Sanader, oslobođen je optužbi za ratno profiterstvo. Ova presuda je došla nakon što je Visoki krivični sud Hrvatske odbio žalbu državnog tužilaštva koja je tražila da se presuda Županijskog suda u Zagrebu preispita. Sanader je bio optužen za primanje provizije od 3,6 miliona kuna od Hipo banke prilikom uzimanja kredita za kupovinu zgrada za hrvatska diplomatska predstavništva tokom rata.
S obzirom na to da je vreme u kojem je Sanader delovao bilo obeleženo ratnom opasnošću, optužba za ratno profiterstvo dodatno je otežala njegovu poziciju. Iako je od početka tvrdio da nije kriv, sudovi su utvrdili njegovu odgovornost, ali je Ustavni sud ukinuo presudu, ostavljajući mnoge u sumnji o pravdi u zemlji.
Ove dve vesti dolaze u trenutku kada je hrvatska javnost posebno osetljiva na teme korupcije i zloupotrebe vlasti. Sa slučajem Davor Milićević, koji se odnosi na lokalnu vlast, i Ivo Sanader, koji se odnosi na najviši nivo vlasti, postavlja se pitanje koliko su duboko ukorenjene korupcijske prakse u hrvatskom društvu i do koje mere će pravosudni sistem biti u stanju da se izbori sa ovim problemima.
Kako se situacija razvija, ostaje da se vidi da li će odgovorni za ove zloupotrebe biti kažnjeni i kakve će posledice to imati na političku scenu u Hrvatskoj. Javnost sa nestrpljenjem očekuje dalja obaveštenja o ishodu ovih slučajeva, s obzirom na to da je transparentnost i odgovornost vlasti postala ključna tema u društvu.