Gugl i Epl krše digitalna pravila Evropske unije

Aleksandra Nikolić avatar

Evropska komisija (EK) je nedavno iznela optužbe protiv američkih tehnoloških divova, kompanija Gugl i Epl, tvrdeći da krše pravila koja se odnose na digitalna tržišta. Ove tvrdnje su odjeknule u medijima, a posebno je pažnju privukla informacija da je EK pokrenula postupke protiv Epla i Alfabeta, matične kompanije Gugla. Ove dve kompanije se nalaze među pet najvećih svetskih kompanija po vrednosti na berzi, što dodatno naglašava značaj ovog slučaja.

Prema izveštaju Gardijana, Evropska komisija je optužila Gugl da favorizuje svoje usluge u pretraživaču u odnosu na konkurenciju. Ovaj potez dolazi kao deo šireg napora EU da osigura pravednu konkurenciju na digitalnim tržištima, a Gugl je optužen za kršenje Zakona o digitalnim tržištima (DMA). Ovaj zakon, koji je implementiran kako bi se regulisao rad velikih tehnoloških kompanija, zahteva da se usluge trećih strana tretiraju na „transparentan, fer i nediskriminatorski način“.

Ukoliko se utvrdi da su ove kompanije zaista prekršile zakon, mogu se suočiti sa ozbiljnim finansijskim sankcijama. Kazne za kršenje DMA mogu dostići do 10% globalnog prihoda kompanije, a ako se prekršaj ponovi, kazna može biti i do 20%. Ovo predstavlja značajnu pretnju za profitabilnost ovih tehnoloških giganata, posebno uzimajući u obzir njihove godišnje prihode koji se mere milijardama dolara.

Jedna od specifičnih optužbi protiv Gugla je da njegov pretraživač daje prednost rezultatima koji vode do vlastitih usluga, što može da ometa konkurenciju i smanji izbor za potrošače. Takođe, EK je naglasila da Guglov Play Store sprečava programere da usmeravaju korisnike ka alternativnim kanalima gde bi mogli da pronađu bolje ponude ili aplikacije.

S druge strane, Epl se suočava sa zahtevom od strane EK da svoje operativne sisteme učini dostupnim konkurentima, posebno kada su u pitanju uređaji kao što su pametni telefoni i bežične slušalice. Ukoliko Epl ne postupi prema ovom zahtevu, suočiće se sa mogućim istragama i kaznama, što može dodatno otežati njihovu poziciju na tržištu.

Ove akcije EK dolaze u trenutku kada se sve više pažnje posvećuje regulaciji velikih tehnoloških kompanija u Evropi i širom sveta. Regulatori nastoje da smanje moć ovih kompanija i osiguraju da ne zloupotrebljavaju svoju dominaciju na tržištu. U tom smislu, EU se pokazuje kao lider u regulaciji digitalnog sektora, a njene mere bi mogle postaviti presedan za druge regione.

U svetlu ovih optužbi, postavlja se pitanje kako će Gugl i Epl reagovati. Oba preduzeća su već izrazila svoje neslaganje sa optužbama i naglasila da se trude da deluju u skladu sa zakonima različitih tržišta. Međutim, ako se utvrdi da su prekršili pravila, mogli bi se suočiti sa ozbiljnim posledicama koje bi mogle uticati na njihov poslovni model.

U ovom kontekstu, važno je napomenuti da se regulacija tehnoloških divova ne događa samo u Evropi. Slični potezi su viđeni i u Sjedinjenim Američkim Državama, gde se takođe razmatraju zakoni koji bi mogli ograničiti moć velikih tehnoloških kompanija. U tom smislu, globalna diskusija o etici i regulaciji u digitalnom prostoru postaje sve važnija.

Kako se situacija razvija, biće zanimljivo pratiti kako će se evropski propisi primenjivati i kako će reagovati velike tehnološke kompanije. Ovaj slučaj ne samo da može uticati na budućnost Gugla i Epla, već bi mogao postaviti i nove standarde u regulaciji digitalnih tržišta širom sveta. U svakom slučaju, borba za pravednu i transparentnu konkurenciju u digitalnom prostoru tek počinje.

Aleksandra Nikolić avatar