Grčka planira da migrantima daje trogodišnje dozvole i reši manjak radne snage

Dragana Petrovich аватар

Grčki poslanici trebalo bi kasno danas da glasuju o zakonu koji bi migrantima omogućavao dobivanje trogodišnje boravišne i radne dozvole. Ova odluka bi bila jedan od načina za rješavanje nedostatka radne snage u vitalnim sektorima privrede. Prema predlogu grčke vlade, migranti i tražioci azila koji u zemlji žive najmanje tri godine, nemaju krivični dosije i ponuđen im je posao, mogu da podnesu zahtjev za novu boravišnu dozvolu do decembra 2024.

Ovaj zakon predstavlja pokušaj da se riješi nedostatak radne snage u Grčkoj, posebno u sektorima kao što su turizam, građevinski radovi i poljoprivreda. Očekuje se da bi ovaj zakon mogao omogućiti migrantima, koji su već integrirani u grčko društvo, legalan i održiv način za rad i život u zemlji.

Međutim, ovaj zakon je izazvao podijeljene reakcije. Neke stranke smatraju da bi ovaj zakon mogao dovesti do dodatnog pritiska na tržište rada, pogotovo jer se Grčka i dalje suočava s visokom stopom nezaposlenosti među domaćim stanovništvom. Drugi smatraju da je ovo korak u pravom smjeru ka integraciji migranata u grčko društvo.

Ovo je samo jedan od koraka koje je Grčka preduzela kako bi se nosila sa povećanim brojem migranata u zemlji. U posljednjih nekoliko godina Grčka je postala ključna tranzitna zemlja za migrante koji pokušavaju da stignu do zemalja Evropske unije. Ova povećana migracija dovela je do pritiska na grčki sistem azila i integracije migranata.

Ovaj zakon bi također mogao pomoći u izgradnji mosta između migranata i domaćeg stanovništva, te olakšati njihovu integraciju u grčko društvo. Pored toga, ovaj zakon bi mogao stvoriti pravnu sigurnost za migrante koji su već u Grčkoj, omogućavajući im da legalno rade i doprinose društvu.

Uz to, ovaj zakon bi također mogao imati dugoročne ekonomske koristi za Grčku. Integracija migranata u tržište rada mogla bi donijeti povećanje produktivnosti i rasta ekonomije, posebno u sektorima koji se suočavaju sa nedostatkom radne snage. Također bi mogao olakšati pritisak na program azila, oslobađajući resurse za migrante koji zaista trebaju zaštitu u skladu sa međunarodnim zakonima.

Međutim, mnogi se također brinu da bi ovaj zakon mogao dovesti do eksploatacije migranata i smanjenja radnih prava. Postoji bojazan da bi poslodavci mogli iskoristiti ovu situaciju kako bi angažovali jeftinu radnu snagu, čime bi se ugrozila prava i standardi migranata. Također, postoje i zabrinutosti u vezi sa integracijom migranata u društvo i kulturu Grčke, te bojazan od potencijalnog porasta ksenofobije i socijalnih tenzija.

Ovaj zakon bi mogao imati dalekosežne posljedice za grčko društvo i ekonomiju. Uz pravilno sprovođenje i nadzor, ovaj zakon bi mogao imati pozitivan uticaj na integraciju migranata, smanjenje nedostatka radne snage i ekonomski rast. Međutim, potrebno je pažljivo balansirati ove koristi sa rizicima eksploatacije i socijalne integracije.

U svakom slučaju, očekuje se da će rasprava o ovom zakonu biti intenzivna, a njegove posledice će biti praćene sa velikim interesovanjem u Grčkoj i širom Evrope. Ovaj zakon bi mogao postaviti presedan za druge zemlje da razmotre slične mjere kako bi se nosile sa povećanim brojem migranata i nedostatkom radne snage. To bi moglo imati dalekosežne posljedice za migrante, domaće stanovništvo i ekonomiju kao cjelinu.

Dragana Petrovich аватар