Nakon deset godina od ukidanja obaveznog vojnog roka u Nemačkoj, konzervativna stranka CDU razmatra ponovno uvođenje vojnog roka. Stranka je usvojila rezoluciju na stranačkoj konvenciji koja predlaže postepeni povratak obavezne vojne službe ili obaveznu godinu služenja društvu. Razlog za ovakav zaokret je zabrinutost zbog sve agresivnije Rusije i nedostatka osoblja u Bundesveru. Nemački ministar obrane Boris Pistorijus trebao bi do leta donijeti odluku o ponovnom uvođenju vojnog roka, a do tada će testirati različite modele, uključujući i švedski.

U Švedskoj, obavezni vojni rok je suspendovan 2010. godine, ali je ponovo uveden sedam godina kasnije, pri čemu samo manji postotak mladih svake godine prihvati službu. U Danskoj postoji obavezna vojna služba samo za muškarce od 18 godina, dok su žene planirane da se regrutuju od 2026, produžavajući osnovni vojni rok s četiri na 11 mjeseci. U Norveškoj i muškarci i žene moraju se javiti na registraciju za vojnu službu, a samo dio njih bude pozvan zbog rigorozne selekcije.

U Austriji, muškarci od 18 do 35 godina pozivaju se u oružane snage samo na šest mjeseci osnovne obuke, dok oni koji izraze prigovor savjesti mogu obaviti devet mjeseci društveno korisnog rada. U Hrvatskoj je služenje vojnog roka ukinuto 2008. godine, ali se sada raspravlja o ponovnom uvođenju neke vrste vojne obaveze.

Letonija je od prošle godine ponovno uvela vojni rok na dobrovoljnoj osnovi, dok muškarci od 18 do 27 godina od ove godine će biti regrutovani. U Grčkoj, vojna služba traje 12 mjeseci za sve muškarce od 18 do 45 godina, dok će ubuduće biti i dobrovoljno služenje vojnog roka za žene.

U Turskoj je služenje vojnog roka obavezno za sve muškarce između 20. i 41. godine, sa mogućnošću skraćenja roka uz novčanu naknadu. Generalno, obavezni vojni rok odnosi se na sve muškarce između određenih godina, a oni koji izbjegavaju službu mogu biti kažnjeni novčanom kaznom ili zatvorom. Ne postoji pravo na odbijanje služenja vojnog roka.