„DA SE PRIPREMIMO ZA ŽIVOT U HLADNOĆI I MRAKU“ Rusija uništila više od polovine ukrajinskih kapaciteta za proizvodnju struje

Aleksandra Nikolić аватар

Ruski vazdušni udari ozbiljno su utjecali na energetsku infrastrukturu Ukrajine, dovelo je do uništenja ili zapljene više od polovice ukrajinskih kapaciteta za proizvodnju električne energije, zajedno sa širokom rasprostranjenim nestankom struje i zabrinutošću za buduće snabdijevanje energijom, izvijestio je danas Fajnenšel tajms.

Prije rata, Ukrajina se hvalila jednim od najvećih europskih kapaciteta za domaću proizvodnju energije, koji je proizvodio oko 55 gigawata električne energije. Međutim, ovaj kapacitet je pao na ispod 20 gigawata zbog ruskih napada, pri čemu su elektrane direktno gađane.

EU je izrazila uznemirenost zbog ruskog uništavanja 9,2 gigavata proizvodnje energije od marta, što je potaknulo napore za rješavanje hitnih energetskih potreba Ukrajine. Nedavni napadi usredotočeni su na elektrane i skladišta prirodnog plina koji su kritični za potrošače u EU, što je izazvalo strah od zimske energetske sigurnosti.

Početna kampanja vazdušnog bombardovanja koju je sproveo Rusija tokom zime 2022-23., prvenstveno je bila usmjerena na ukrajinsku elektrodistributivnu mrežu, za koju su zvaničnici i stručnjaci primijetili da se može relativno lako popraviti. Međutim, najnoviji napad je pomerio fokus na termo i hidroelektrane, što predstavlja značajne izazove u smislu popravke, rekonstrukcije ili zamjene, kako navode zvaničnici i stručnjaci.

Dana 11. aprila, termoelektrana Tripilja, najveća ukrajinska, koja snabdeva strujom tri regiona, izgubila je 100 posto svojih proizvodnih kapaciteta, nakon ruskog vazdušnog napada preko noći. Smešten 50 kilometara južno od Kijeva, Tripilja je snabdevala strujom i toplotom regione Kijeva, susedne Žitomir i Čerkasi. Obezbeđivao je moć 8 procenata stanovništva nacije.

Još jedan ruski napad 1. juna naneo je značajnu štetu energetskim objektima u pet regiona, rekao je ukrajinski ministar energetike Herman Haluščenko. Dve termoelektrane su oštećene u napadu, prenosi AFP operater DTEK (najveća privatna energetska kompanija u Ukrajini). Nije precizirao gdje se nalaze.

– Bila je to još jedna izuzetno teška noć za ukrajinski energetski sektor. Neprijatelj je pogodio dvije naše termoelektrane. Oprema je ozbiljno oštećena – navodi se u saopćenju kompanije Telegram.

To je bio šesti veliki napad na termoelektrane DTEK od sredine marta, dodaje se.

Jedan šef inženjerske kompanije uključene u projekte rekonstrukcije u Ukrajini, koji je želio ostati anoniman, rekao je za Kijev post da bi, ako vlada ne počne odmah da gradi nove termoelektrane, zemlja mogla doživjeti masovno smrzavanje cevi za gradske grijalice čim temperature padnu u novembru.

Na pitanje o implikacijama štete, jedan zvaničnik je za FT rekao: „Trebalo bi se pripremiti za život u hladnoći i mraku.“

Oleksandar Litvinjenko, sekretar ukrajinskog Savjeta za nacionalnu sigurnost i odbranu, rekao je za FT da je cilj Rusije učiniti život Ukrajinaca nesposobnim za život. On je iznio planove za uspostavljanje decentraliziranog energetskog sistema koji se oslanja na otpornije mini-elektrane kako bi se ublažila ranjivost na ruske napade.

Europske zemlje su se uključile sa 120 pošiljki kritične energetske opreme i alata za pomoć u obnavljanju i popravku ukrajinske energetske infrastrukture.

Pored povećanja uvoza električne energije iz EU i uključivanja više energetskih postrojenja na plin, ukrajinsko rukovodstvo se suočava s neophodnošću sprovođenja daljih nepopularnih povećanja tarifa, kaže Boris Dodonov, šef studija energetike i klime na Kijevskoj školi ekonomije, kako citira FT. Dodonov je upozorio da ako se ne preduzmu mjere, „prema našem modeliranju, stanovništvo će vjerovatno imati samo dva do četiri sata struje dnevno u januaru“.

Da bi finansirale rekonstrukciju, ukrajinske vlasti su udvostručile cijene energije počevši od juna, iako one još uvijek ne dostižu tržišne cijene.

Litvinjenko je spomenuo napore Ukrajine da poveća usvajanje zelene tehnologije kao što su solarni paneli i vjetroagregati, što je ključno za buduću energetsku sigurnost. Međutim, on je priznao izazov obezbjeđivanja stranih investicija s obzirom na profil rizika zemlje.

Aleksandra Nikolić аватар

Više članaka i postova