U Hrvatskoj se posljednjih tjedana intenzivno promovira vraćanje služenja obaveznog vojnog roka, a u međuvremenu građani dobivaju pozive za vojnu vježbu. Ministarstvo obrane je za zagrebačku N1 TV izjavilo da je riječ o planiranoj aktivnosti pripadnika rezervnog sastava Hrvatske vojske.
Konkretno, u ovom ciklusu na osmodnevno osposobljavanje pozvano je ključno osoblje Komande 1. pešadijskog puka – Zagreb, odnosno 26 rezervista, koji su većinom vojni obveznici stariji od 45 godina – naveli su iz ovog resora. Iz MORH-a dodaju da se osposobljavanje rezervista provodi u cilju podizanja nivoa njihovih vještina za uspješno provođenje zadataka, a težište u obuci odnosi se na pomoć civilnim institucijama u zaštiti i spašavanju u slučaju katastrofa, protupožarne zaštite, traganja i spašavanja.
Ministarstvo je pojasnilo da se pozivanje rezervista radi prema potrebama, da osposobljavanje traje osam dana i da najduže može trajati 30 dana tijekom jedne kalendarske godine. Navode i da pozive dobivaju samo rezervisti sa rasporedom, a to su vojni obveznici koji su odslužili vojni rok, ili su bili na dobrovoljnom vojnom osposobljavanju ili su bili zaposleni u vojnoj službi, gdje im je određena vojno stručna specijalnost i imaju raspored u rezernom sastavu Oružanih snaga.
– Vojno obrazovanje nema alternativu, ili je imamo ili je nemamo, civilna zaštita to ne može zamijeniti. U slučaju vojne krize, svi muškarci od 18 do određenih godina su vojni obveznici, mogu biti mobilizirani, imali vojno obrazovanje ili nemaju. S njom će biti svakako lakše – izjavio je ranije ministar obrane Ivan Anušić odgovarajući na pitanje da li je ovo priprema za eventualni sukob većih razmjera koji prijeti Europi i svijetu.
Vraćanje obaveznog vojnog roka je tema koja je izazvala mnogo rasprava u Hrvatskoj. Dok su neki pozdravili ovu inicijativu, drugi su zabrinuti zbog mogućih negativnih posljedica. S obzirom na činjenicu da se Hrvatska još uvijek suočava sa posljedicama rata 90-ih godina prošlog stoljeća, mnogi se pitaju kakva će biti uloga obaveznog vojnog roka u suvremenom društvu.
Iako je vojni rok u Hrvatskoj ukinut 2008. godine, neki političari zagovaraju njegovo vraćanje kako bi se osigurala nacionalna sigurnost. Međutim, postoje i oni koji tvrde da vojni rok nije nužan u današnjem svijetu te da se nacionalna sigurnost može očuvati kroz profesionalnu vojsku i modernizaciju vojne opreme.
S druge strane, zagovornici vraćanja obaveznog vojnog roka ističu važnost vojne obuke za mlade muškarce kako bi se osigurala spremnost za obranu zemlje u slučaju potrebe. Također, smatraju da bi povratak vojnog roka u Hrvatskoj doveo do povećanja discipliniranosti i odgovornosti kod mladih ljudi, te bi im pružio priliku za stjecanje vojne obuke i vještina koje bi im koristile u različitim aspektima života.
U međuvremenu, dok traju rasprave o vraćanju vojnog roka, Ministarstvo obrane nastavlja s aktivnostima osposobljavanja rezervista kako bi osigurali da Hrvatska vojska bude u stanju odgovoriti na različite sigurnosne izazove. S obzirom na nestabilnost u regiji, važno je da Hrvatska održi visoku razinu pripravnosti i spremnosti svojih vojnih snaga.
U konačnici, pitanje vraćanja obaveznog vojnog roka u Hrvatskoj ostaje otvoreno i predstavlja predmet daljih rasprava i analiza. Odluka o ovoj temi će imati dugoročne posljedice na nacionalnu sigurnost i ulogu vojske u suvremenom društvu. Stoga je važno da se o ovoj temi vodi otvorena i argumentirana rasprava kako bi se donijela odluka koja će najbolje odgovarati interesima Hrvatske i njezinih građana.
