U Hrvatskoj su od 7. avgusta 2023. godine stupile na snagu nove poreske izmene, a najznačajnije se odnose na porez na nekretnine. Ovaj novi zakon će zameniti postojeći porez na kuće za odmor, što predstavlja značajnu promenu u poreznom sistemu zemlje. Prema novim propisima, porez na nekretnine će se kretati u rasponu od 0,6 do 8 evra po kvadratnom metru, dok će konkretne stope određivati jedinice lokalne samouprave (JLS). Ovo znači da će lokalne vlasti imati određenu slobodu u određivanju visine poreza, što može dovesti do razlika u opterećenju između različitih općina.
Porez na nekretnine će biti obavezan za sve vlasnike nekretnina koje se ne koriste, uključujući fizička i pravna lica, kao i banke i firme. Ovo je značajna promena jer se sada uvodi obaveza plaćanja poreza za nekretnine koje do sada nisu bile oporezovane. Porez će se plaćati i na državne nekretnine, što dodatno proširuje ovaj novi porezni okvir.
Međutim, zakon predviđa i određene izuzetke. Vlasnici nekretnina koji ih koriste za stalno stanovanje neće plaćati porez. Takođe, porez neće biti obavezan za nekretnine u kojima žive članovi porodice vlasnika, kao ni za one koje su u dugotrajnom najmu, što znači da su izuzete nekretnine koje se izdaju na najmanje 10 meseci godišnje. Ova olakšanja su osmišljena kako bi se podstaklo stalno stanovanje i dugoročni najam, čime se može smanjiti pritisak na tržište nekretnina.
Osim toga, oslobođene su i devastirane ili neuseljive nekretnine, što znači da vlasnici nekretnina koje su u lošem stanju neće biti opterećeni dodatnim troškovima. Oslobodit će se i nekretnine koje se koriste za poljoprivredu ili druge nestambene delatnosti, što može biti korisno za poljoprivrednike i preduzetnike koji koriste zemljište ili objekte za poslovanje. Takođe, postoji mogućnost da se oslobođenje od poreza dobije prema socijalnim kriterijumima, što može pomoći onim vlasnicima koji se nalaze u teškoj finansijskoj situaciji.
Ove izmene su deo šireg plana hrvatske vlade da modernizuje poreski sistem i poveća prihod od poreza, posebno u svetlu izazova koje je donela globalna ekonomska kriza. Uvođenje poreza na nekretnine može se smatrati pokušajem da se smanji pritisak na budžet i poveća finansijska stabilnost.
Međutim, stručnjaci upozoravaju da bi ove promene mogle imati i negativne posledice, posebno za vlasnike nekretnina koji se oslanjaju na prihode od iznajmljivanja. Povećanje poreza može dovesti do rasta troškova za iznajmljivanje, što bi moglo uticati na dostupnost stanova i kuća na tržištu, posebno za mlade ljude i porodice koje pokušavaju da pronađu pristupačne opcije stanovanja.
Takođe, postavlja se pitanje kako će lokalne samouprave reagovati na novu obavezu. Neke općine možda će odabrati da postave više stope poreza kako bi povećale svoje prihode, dok će druge možda pokušati privući investitore i nove stanovnike tako što će zadržati niže stope. Ova razlika može dodatno produbiti regionalne razlike u Hrvatskoj, što je već bio problem u prošlosti.
U svakom slučaju, nova pravila o porezu na nekretnine predstavljaju značajnu promenu u hrvatskom poreskom sistemu i mogu imati dugoročne posledice na tržište nekretnina, kao i na svakodnevni život građana. Vreme će pokazati kako će se ova reforma odraziti na ekonomiju i društvo kao celinu.
