Izdaja, zakasnela reakcija, ali i dobar i pozitivan korak – tamo gdje su srpske vlasti odlučile da dozvole vozilima s kosovskim registracijama slobodno kretanje kroz Srbiju, tumačena je na skupu o normalizaciji odnosa između Kosova i Srbije. Na debati „Priznavanje registrarskih tablica – što je sljedeće na putu ka normalizaciji odnosa?“, koja se održala u Medija centru u Čaglavici, sudionici su se složili da potpuni proces normalizacije odnosa Kosova i Srbije neće biti ostvaren u skorije vrijeme.
Zamjenica premijera Kosova, Emilija Redžepi, ocijenila je odluku o priznavanju kosovskih registracija kao pokušaj Srbije da se dodvori Zapadu, osobito zbog događaja u Banjskoj u septembru 2023. „Mislim da je potrebno nadgledati i pratiti taj proces, i u trenutku kada budemo sigurni da Republika Srbija provodi odluku o slobodi kretanja vozila s registracijama RKS na teritoriji Republike Srbije, u tom trenutku ćemo kao Vlada odlučiti ukinuti te naljepnice, te konačno normalizirati odnose između dviju zemalja, i da naši ljudi, naši građani, bez obzira na sve, mogu se slobodno kretati, živjeti, raditi i ekonomski se razvijati u obje naše države“, izjavila je Redžepi.
Vođa Građanske inicijative „Za Zubin Potok“, Milija Biševac, smatra da priznavanjem registracija problem slobode kretanja nije riješen, jer postoji brojne druge prepreke koje utječu na ograničavanje slobode, posebno srpskoj zajednici na Kosovu. „Ovim odlukama smatram da su građani samo žrtve, jer su bili primorani i nakon svega se osjećaju apsolutno izdano, a mislim da su sada sredstvo manipulacije odnosno političkog prepucavanja između Beograda i Prištine“, rekao je Biševac.
Predsjednik Alijanse za biznis Kosova, Agim Šahini, smatra da je Srbija preduzela dobar korak, ali koji je trebala učiniti mnogo ranije. „Mislim da sljedeći korak i istu odluku treba donijeti i Vlada Kosova, da to bude recipročno, znači da i Vlada Kosova prizna srpske registracije na Kosovu bez tih naljepnica i da narod slobodno kreće i da se transport robe odvija bez ikakvih problema“, rekao je Šahini.
Bivši ministar za zajednice i povratak u Vladi Kosova, Slaviša Petković, tvrdi da se radi o još jednoj manipulaciji od strane vlasti u Beogradu. „Priznavanje kosovskih registracija je u stvarnosti samo još jedna točka u zaokruživanju nezavisnosti Kosova od strane aktualne Vlade Srbije i aktualnog predsjednika Srbije. Samo još jedan detalj gdje se unutrašnja nezavisnost Kosova zaokružuje uz pomoć vlasti u Beogradu“, rekao je Petković.
Milija Biševac ističe da je neophodna normalizacija odnosa između Vlade Kosova i nevećinskih zajednica, posebno srpske zajednice na Kosovu. Emilija Redžepi, zamenica premijera Kosova, istaknula je da odnosi Vlade i zajednica nikad nisu bili bolji, te da ima mnogo više prostora za nevećinske zajednice nego što je to do sada bio slučaj, kao i više prostora za djelovanje. Agim Šahini naglasio je da će se – prema procjenama njegove organizacije – naredne 2024. godine, kada na snagu stupi vizna liberalizacija, deset posto građana Kosova preseliti u zemlje EU.
Tijekom debate, izrazili su se različiti stavovi o priznavanju registracija kao koraku ka normalizaciji odnosa između Kosova i Srbije. Dok neki smatraju da je to korak naprijed, drugi tvrde da je riječ o manipulaciji i nedovoljnoj normalizaciji odnosa. S obzirom na stalne tenzije i izazove, pitanje normalizacije odnosa između Kosova i Srbije i dalje će zahtijevati pažljivo praćenje i nadzor, te opsežne napore da se postigne potpuna normalizacija i unaprijede odnosi između dviju zemalja. U međuvremenu, potrebno je rješavati i druge poteškoće koje utječu na slobodu i sigurnost svih građana u obiju zemalja.
