Prema rezultatima popisa 74 sela u Crnoj Gori ostala bez stanovnika

Jovana Petrović аватар

Prema novim podacima koje je objavila Uprava za statistiku Monstat, u Crnoj Gori postoji 74 sela u kojima više niko ne živi, a 304 sela imaju 10 ili manje stanovnika. Ovi podaci potiču sa popisa stanovništva završenog u decembru prošle godine.

Ovo je značajan porast u odnosu na prethodni popis iz 2011. godine, kada je bilo 120 sela sa 10 ili manje stanovnika, od kojih 43 nisu imala stanovnika koji u njima stalno žive.

Najveći broj napuštenih sela nalazi se na teritoriji Cetinja, gde u 16 sela više niko ne živi, a 42 imaju od jednog do deset stanovnika.

Ovi podaci ukazuju na trend iseljavanja stanovništva sa sela u potrazi za boljim životom u urbanim područjima. Ova situacija može imati značajan uticaj na ruralne zajednice, gde se smanjenje stanovništva može odraziti na ekonomiju, kulturu i društveni život.

Zbog toga, vlada Crne Gore mora da preduzme odgovarajuće mere kako bi se zaustavio ovaj trend iseljavanja i oživeli ruralni regioni. Jedna od mogućih mera je ulaganje u razvoj ruralne infrastrukture, povećanje zapošljavanja i poboljšanje uslova života kako bi se ljudi motivisali da ostanu na selu.

Takođe, važno je raditi na promociji ruralnog turizma i očuvanju tradicionalnih vrednosti kako bi se očuvala kulturna baština ovih regija.

Osim toga, treba razmotriti i mogućnost implementacije programa koji bi mladim ljudima pružili priliku za obrazovanje i zapošljavanje u ruralnim područjima, čime bi se podstakao povratak stanovništva na selo.

Nadalje, važno je sprovesti istraživanja koja bi identifikovala glavne uzroke iseljavanja sa sela i omogućila bolje razumevanje ove problematike kako bi se efikasnije rešavala.

Situacija u Crnoj Gori može se posmatrati kroz prizmu šireg globalnog trenda iseljavanja sa sela u potrazi za boljim životom u urbanim područjima. Ovo je izazov sa kojim se suočavaju mnoge zemlje širom sveta i zahteva sveobuhvatan pristup u rešavanju.

Izazovi ruralnih područja, poput gubitka stanovništva i ekonomske stagnacije, zahtevaju zajednički angažman različitih sektora društva kako bi se pronašla održiva rešenja koja će oživeti sela i omogućiti im da procvetaju.

Uz aktivno učešće lokalnih vlasti, civilnog društva, privrednih subjekata i međunarodnih organizacija, moguće je stvoriti uslove za bolji život u ruralnim regionima i očuvati njihovu jedinstvenu kulturu i tradiciju.

Kroz sveobuhvatan pristup koji će podsticati razvoj ruralnih područja, Crna Gora može stvoriti perspektivu za buduće generacije i očuvati svoju bogatu kulturnu baštinu u selima širom zemlje. Ovo zahteva predanost, saradnju i dugoročnu viziju koja će afirmisati vrednost ruralnog života i doprineti održivom razvoju Crne Gore.

Jovana Petrović аватар

Više članaka i postova