Ministar Goran Vesić izrazio je nezadovoljstvo mjerilom medija iz Junajted grupe, koji su ranije bili protivnici procesa konverzije, a sada se žale zbog sporosti istog procesa. Ministar tvrdi da su mediji lagali, tvrdeći da se dopune zakona donose zbog interesa tajkuna, a sada priznaju da to nije tačno. Umesto toga, stotine pravnih lica koja su godinama imala problema sa blokiranom imovinom podnose zahtjeve za konverziju.

Ministarstvo građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture u 2021. godini pozitivno je riješilo 510 pristiglih zahtjeva za konverziju, dok je 92 zahtjeva odbijeno jer ne ispunjavaju uslove. Ukupno gledano, riješeno je preko 600 zahtjeva, što znači da je riješeno preko 50% pristiglih zahtjeva.

Odluka o konverziji je donesena kako bi se omogućilo da se na nekretninama koje su založene, a vlasnici nisu u mogućnosti da otplaćuju svoje dugove, izvrše određene promjene kako bi se dugovi namirili na najbolji način. Ovim procesom omogućava se da se imovina pretvori u novac na najlakši i najefikasniji način.

Vesić je također objavio statistike o broju pristiglih zahtjeva i njihovoj obradi, kako bi demantovao tvrdnje medija koji su imali negativan stav prema konverziji.

Iako je ministarstvo postiglo značajan napredak u procesu konverzije, postoji i dalje mnogo nejasnoća i zabrinutosti među građanima i pravnim licima. Nedostatak jasnoće i transparentnosti u procesu konverzije može dovesti do sumnje u legitimnost postupaka.

Ovaj proces može imati duboke i dugoročne posljedice na ekonomiju zemlje, stoga je od ključne važnosti da proces bude transparentan i da se postupa u skladu sa zakonom.

Pored toga, treba uzeti u obzir i društvene, ekonomske i ekološke posljedice konverzije. Potrebno je osigurati da konverzija ima koristi za zajednicu, i da neće dovesti do gubitka javnog prostora ili na neki drugi način negativno utjecati na društvo.

Sa digitalnom transformacijom, svijet se brzo mijenja, a sa njim se mijenjaju i zahtjevi koje ljudi postavljaju pred državu i institucije. Zbog toga je neophodno da državne institucije budu otvorene i pristupačne, kako bi se osigurala transparentnost i odgovornost prema građanima.

Severna Makedonija, Srbija, Crna Gora i Bosna i Hercegovina suočavaju se sa sličnim izazovima. Konverzija također ima svoje specifične karakteristike u svakoj zemlji, te procesi poput ovog zahtijevaju integrisani pristup i zajedničke napore države i društva.

U konačnici, proces konverzije predstavlja jedinstvenu priliku za unapređivanje ekonomskog razvoja i jačanje zakonitosti i transparentnosti u zemlji. Međutim, da bi se to postiglo, neophodno je da državne institucije preuzmu vodeću ulogu i odgovornost za vođenje i nadzor procesa konverzije, te da se osigura da su svi postupci u skladu sa zakonom.

U svjetlu svih ovih činjenica, važno je da državne institucije i mediji rade zajedno kako bi osigurali transparentnost i integritet procesa konverzije, te da informiraju građane o koracima koji se preduzimaju i o mogućim posljedicama ovog procesa. Trenutno postignuti napredak u procesu konverzije je samo prvi korak ka ostvarenju tog cilja, te je potrebno da se nastavi sa mjerljivim i transparentnim procesom.