Američki predsednik Donald Tramp najavio je uvođenje novog programa koji bi imigrantima ponudio finansijsku pomoć kako bi dobrovoljno napustili Sjedinjene Američke Države. Ovaj „program samodeportacije“ podrazumeva pružanje novca i avionskih karata, kao i mogućnost da se kasnije legalno vrate u zemlju, ukoliko to žele.
Tramp je u intervjuu za Foks njuz izjavio: „Daćemo im nešto novca i avionsku kartu, a onda ćemo sarađivati sa njima. Ako su dobri, ako želimo da se vrate, radićemo sa njima na tome da ih vratimo što je pre moguće.“ Ovaj plan dolazi u kontekstu Trampove šire politike prema imigraciji, koja se fokusira na smanjenje broja ilegalnih migranata.
Pored ovog programa, Trampova administracija je najavila hitan prenos gotovo 110.000 hektara federalnog zemljišta duž granice između Sjedinjenih Američkih Država i Meksika na vojsku, kako bi se sprečile ilegalne migracije. Ministarstvo SAD za prirodne resurse je saopštilo da će zemljište biti ustupljeno vojsci na tri godine, tokom kojih će vojska imati mogućnost patroliranja i izgradnje infrastrukture za sprečavanje ilegalnih prelazaka granice.
Ovaj potez ima za cilj da pomogne u suzbijanju šverca droge i krijumčarenja migranata. Tramp je odmah po preuzimanju dužnosti 20. januara proglasio vanredno stanje na američko-meksičkoj granici i zadužio američku vojsku da pomaže u obezbeđivanju granice. Njegova administracija je takođe zatražila od migranata da koriste aplikaciju za carinsku i graničnu zaštitu pod nazivom CBP Home kako bi signalizirali „nameru da odu“.
U ovom kontekstu, Tramp je obećao deportaciju rekordanog broja ilegalnih migranata, što dodatno naglašava njegovu čvrstu politiku prema imigraciji. Kritičari ovog plana upozoravaju da bi finansijska pomoć za dobrovoljno napuštanje zemlje mogla da stvori dodatne probleme i izazove, kako za imigrante, tako i za američko društvo u celini.
Naime, mnogi se pitaju kako će se ova politika sprovoditi u praksi i kakve će posledice imati na imigrantske zajednice. Takođe, postavlja se pitanje koliko će ljudi biti voljno da prihvate ovu ponudu, s obzirom na to da mnogi imigranti dolaze u SAD u potrazi za boljim životom i sigurnošću, a ne iz želje da se vrate u svoje domovine.
S obzirom na trenutne socijalne i ekonomske izazove u SAD, kao i na rastuće tenzije oko imigracione politike, Trampova administracija će se suočiti sa velikim izazovima u implementaciji ovog programa. Takođe, postoji zabrinutost da bi ovakve mere mogle dodatno polarizovati javnost i stvoriti još veće podele između pristalica i protivnika imigracione politike.
Iako Trampov plan može izgledati kao način za smanjenje broja ilegalnih migranata, mnogi analitičari ukazuju na to da bi efekti mogli biti suprotni od očekivanih. Uzimajući u obzir složene uzroke migracija, kao što su siromaštvo, nasilje i politička nestabilnost u zemljama porekla, jednostavne finansijske ponude možda neće biti dovoljne da reše duboke probleme migracije.
U svakom slučaju, ovaj program i dalje izaziva veliku pažnju i debate u američkom društvu, a njegovi efekti će se verovatno osećati još dugo nakon što se implementira. Kako se situacija bude razvijala, biće važno pratiti reakcije imigranata, aktivista i političkih analitičara na ovu novu politiku, kao i njen uticaj na širu sliku imigracije u Sjedinjenim Američkim Državama.